Žegar

U prostranome kraškom polju uz rijeku Zrmanju istočno od Obrovca nalazi se naselje Žegar / Kaštel Žegarski. Samo naselje, nastalo uz cilindričnu kulu iz mletačko-osmanskih ratova po kojoj je i dobilo ime, čine kamena zdanja tradicionalnih oblika.

Po čemu je Žegar nadaleko poznat je Žegarsko polje. Ono je površinom najveće krško polje na rijeci Zrmanji. Polje obiluje agrarnim potencijalom.

Bliže rijeci, okružena mjesnim grobljem, nalazi se mjesna crkva sv. Georgija podignuta 1987. godine na temeljima građevine iz početka 17. stoljeća. Jednostavne je prostorne koncepcije s neoromaničkim zvonikom na preslicu i biforalnim otvorima isklesanima u bijelome kamenu. Ikonostas je glavni ukras hrama gdje se uz velike ikone na platnu nalaze i one starije, vjerojatno iz prvobitne crkve. Oko crkve nalaze se i staro i novo groblje. Na groblju je utvrđeno 50 stećaka iz kasnoga srednjeg vijeka, od kojih je šest primjeraka ukrašeno: jedna ploča, četiri sanduka i jedan sljemenik. Na jednome sanduku nalazi se ukras plastičnoga srcolikog štita s urezom za koplje, dok se na drugome nalazi ukras pet manjih vodenica koje tvore križ. Isti se ukras javlja i na jednome sljemeniku.

Gornji most premošćuje rijeku Zrmanju kod sela Prndelji. Most je zidan tesanim kamenom u obliku kvadera i formiran s četiri jednaka polukružna luka koji se oslanjaju na riječne pilone. Razina mosta je horizontalna i služi za kolni promet. Svojom konstrukcijom i načinom zidanja upućuje na XIX. st. kao vremenu gradnje.

Donji most. Most premošćuje rijeku Zrmanju na putu Žegar-Krupa. Građen je od tesanog kamena u obliku kvadera. Ima pet lukova polukružnog oblika od kojih je srednji najveći. Lukovi se oslanjaju na četiri kamena pilona koji na uzvodnoj strani završavaju kljunovima trokutastog presjeka. Ograda mosta izvedena je u vidu masivnog zida. Razina mosta se malo povisuje prema sredini.. Most se spominje u arhivskim podacima iz XVIII/XIX. st. a 1885. za austro-ugarske vlasti zadobiva današnji izgled.