Kruševo je površinom najveće selo u Zadarskoj županiji. Početkom 7 st. naselili su ga Hrvati, a prvi put se spominje 1224. godine u dokumentima Sv. Krševana u Zadru.
Na području današnjeg Kruševa nalazio se je stari liburnsko-rimski grad Clambetae, u narodu poznat kao Cvijina Gradina. Na njegovim ostatcima još se uvijek uočavaju tragovi uličnog pločnika, temelji Marsova hrama, ostatci termi, fragmentni natpisi i ostatci razlomljenih skulptura.
U današnje vrijeme Kruševo je poznato po obnovljivim izvorima energije, te po čistim i netaknutim plažama. Plaže u sklopu Kruševa su: Pisak, dvije plaže u zaseoku Meka Draga, plaže u Crnoj Punti, plaže u Šušnjaru I i Šušnjaru II, plaže u Vruljama. Određene plaže obiluju ljekovitim blatom (peloidi), zbog rijeke Zrmanje koja utječe u Novigradsko more.
Osim sunca, mora i lječilišnog potencijal u Kruševu vas očekuju brojne šetnice i biciklističke staze. Provedite svoj odmor u nekom od mnoštva apartmana uz more ili u ruralnoj kući za odmor.
Župna crkva sv. Jurja nalazi se u središtu mjesta. Smjestila se sjeverno od mjesnoga groblja i stare crkve sv. Jurja. Točna godina izgradnje nije poznata, no poznato je da je posvećena 1913. godine za vrijeme zadarskoga nadbiskupa Vinka Pulišića. Krajem 19. i tijekom 20. stoljeća više je puta bila obnavljana. Početkom 20. stoljeća u crkvi su podignuti mramorni oltari, a oko crkve je obzidano dvorište. Oltari su posvećeni sv. Jurju (sa slikom sveca koju je 1868. godine izradio Ante Zuccaro), Bezgrešnomu začeću i sv. Anti. Tijekom posljednjih ratnih zbivanja u Hrvatskoj župna je crkva srušena, ali je u poslijeratnome razdoblju i obnovljena. Danas je to jednobrodna građevina sa sakristijom, a uz crkvu je podignut i zvonik.
Stara crkva sv. Jurja nalazi se unutar župnoga groblja. Jednostavnoga je tlocrta s kratkim kvadratnim brodom i prostranim kvadratnim svetištem na jugoistoku. Na temelju arheoloških istraživanja utvrđeni su arhitektonski ostaci i pokretni arheološki nalazi koji datiraju od željeznoga doba do danas. Najstariji nalazi pripadaju razdoblju željeznoga doba i upućuju da se na mjestu crkve u navedenome razdoblju nalazio prapovijesni tumul (lat. humak). U antici se ovdje gradi objekt nepoznate namjene od kojega su očuvani ostaci dvaju zidova i podnice. U kasnoj antici dolazi do rušenja navedenoga objekta i izgradnje nove monumentalnije građevine građene u nekoliko faza. Prvoj fazi pripada začelni zid istražen u dužini od gotovo 16 metara i bočni jugoistočni zid istražen u dužini od 390 centimetara. Zidovi su izgrađeni od antičkih spolija i ojačani lezenama, a njihova debljina iznosi oko 65 centimetara. Kasnijoj fazi pripada pregradni zid paralelan s bočnim i prislonjen uza začelni zid koji je istražen u dužini oko 3 metra. Na temelju pokretnih arheoloških nalaza građevina datira u razdoblje od polovine 4. do 6. stoljeća. Tijekom ranoga srednjega vijeka na ostacima kasnoantičke građevine izgrađena je crkvica kružnoga tlocrta s malom polukružnom apsidom na jugoistoku.
U mjestu Kruševo u predjelu Ribnica na desnoj obali morskoga tjesnaca koji povezuje Karinsko i Novigradsko more, smjestila se crkva sv. Kuzme i Damjana. Pouzdani podaci o uvjetima i vremenu izgradnje crkve ne postoje. Oko crkve nalazi se staro groblje na kojemu je očuvano sedam amorfnih ploča, dok je nekoliko ploča uzidano u zidove crkve. Crkva je jednostavna građevina s polukružnom apsidom. Na pročelju je tijekom 20. stoljeća dograđena betonska preslica sa zvonom, čime je degradiran izvorni izgled crkve. Postoje podaci o starohrvatskim grobovima u okolici crkve te o slučajnim nalazima starohrvatskih naušnica. Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih 1998. godine oko crkve istraženo je više srednjovjekovnih recentnih grobova te ostaci iz rimskoga razdoblja.
