Manastir Krupa

    krupa manastir1

    Manastir Krupa smješten je uz istoimenu rijeku, najveću pritoku rijeke Zrmanje. Manastirska je crkva posvećena Uspenju Bogorodice. O osnutku manastira postoje brojne legende koje povijesno nisu do kraja utvrđene, zbog čega je teško govoriti o točnome vremenu njegova osnivanja. Do stalnoga razvoja i procvata manastira te dogradnje manastirskih zgrada dolazi tijekom 18. stoljeća. Manastir je današnji izgled dobio prilikom dogradnje 1855. godine. Iste je godine obnovljena i manastirska crkva.
    Arhitektonsku posebnost manastira izvana predstavlja veliko zidno platno konaka koje je u prizemlju ukrašeno okulusima, a na katovima neogotičkim prozorima. U manastiru je u cijelosti očuvana tradicionalna kuhinja s ognjištem i konusnim dimnjakom te kameno popločano unutarnje dvorište. Manastirska crkva tlocrtno ima oblik upisanoga grčkog križa s kupolom na sredini koja počiva na slobodnim stupcima. Kupola je neposredno oslonjena na pandantive. Duboka kalota prekrivena je šindrom. Oltarski je prostor početkom 19. st. od prvotnoga polukružnog oblika dobio oblik pravokutnika. Crkva je u unutrašnjosti ukrašena freskama čiji je autor slikar i hiladarski monah Georgije Mitrofanović, pripadnik postbizanske umjetnosti koji je neko vrijeme boravio u manastiru. Freske su najvjerojatnije nastale u vremenu od 1614. do 1620. godine. Nalaze se na zidovima stare prvobitne građevine, odnosno današnjega naosa. Dodatno bogatstvo manastirske crkve uz freske čine prestone ikone nastale početkom 17. stoljeća. Ikone prikazuju Isusa Krista Cara careva i Velikoga arhijereja, Bogorodice sa Kristom tipa Odigitrije, arhanđela Mihajla i sv. Jovana Prodromosa. Ikone su djelo jereja Jovana Apake, jednoga od najznačajnijih venecijanskih slikara toga doba. Vrijedan dio manastira Krupa predstavlja manastirska riznica u kojoj se čuva velik broj ikona iz 17., 18. i 19. stoljeća, liturgijsko posuđe od srebra, srebra s pozlatom ili ukrasima od dragoga kamenja, sedefa i mesinga, dokumenti i liturgijske tiskane knjige, kao i one u rukopisu. Veći dio umjetničkih djela potječe iz umjetničkih radionica iz Venecije, Zadra i drugih središta. Jedan od važnijih predmeta predstavljaju središnja oltarna vrata (“carske dveri”) izrađene u Kijevu 1789. godine, koja je s jednoga od svojih brojnih putovanja u manastir donio krupski kaluđer Gerasim Zelić (1752.– 1828.), vikar Crkve dalmatinske


    Back to Category
    © 2018 Turistička zajednica Grada Obrovca. Sva prava pridržana. Izrada i održavanje Adria Puls j.d.o.o.